Kroz godine stvarao se sve veći raspon proizvoda za brijanje, no i prve reklame muškaraca koji sami vode brigu o svojoj bradi, bez tipičnog - do tad - odlaska u brijačnicu jer zapravo sjesti u stolac medicinske osobe koja se bavi i brijanjem je tražilo mnogo hrabrosti zbog mogućih nezgoda koje su bile česte.
Interes za održavanje vlastite brade je bio sve veći, a rasla je i želja za novim izumima koji bi olakšali brijanje. Tako započinjemo priču o britvicama koje su se pojavljivale u rutinama muškaraca u Viktorijansko doba.
Nove britvice
1. Jean Jacques Perret – bio je prvi koji je potaknuo ideju sigurnog brijanja 1762. godine sa svojim izumom „rasoir à rabot“ tj. zrakoplovom za bradu te je takvog bio i izgleda. Britvica se sastojala od drvenog „rukava“ u kojem je bio sakriven obični metalni žilet te se zbog drvenog rukava mogao sakriti dio žileta tako da samo jedan tanki djelić ostane otkriven. Tako su se mogli sigurno obrijati i prevenirati „slučajno rezanje vašeg uha“.
2. William Samuel Henson of Somerset – ispunio je patent 1847. godine, pokazujući svoj novi izum za razdvojivu britvicu koja je bila sklopiva, imala žilet sa zubima i sigurnosnu ručku, te u svom ne sklopljenom obliku – nalikovala je na motiku. Od Hensonove ideje, sljedećih godina proizlazili su novi izumi koji su se vrtjeli oko njegove originalne ideje, uz naravno par promjena u obliku ili ručki.
3. Redovnikova britvica – 1874. godine ime proizlazi od redovnika koji su patentirali samu britvicu te je bila prva L oblika. Bila je jednostavnog dizajna jer se sastojala od samo jednog komada metala koji se oblikovao te je služila za „lagano i jače brijanje brade te uklanjanje dlaka ili kože sa životinja“. Očito multifunkcionalna, nazvana je još imenom „strugač svinja“.
4. Zvjezdani sigurni brijač – 1880. godine izumljen je brijač nalikom na motiku sa žiletom u obliku klina, s ugravirane dvije zvjezdice. Izum brače Kampfe bio je vrlo popularan te mnogo puta kopiran diljem svijeta.
U 18. stoljeću muškarci nisu uopće nosili brade te brijali su se svaki treći do četvrti dan. Brijanje samog sebe kao i danas tako i tada – zahtijevalo je nekakvu pjenu za brijanje. Charles Woodcock of London promovirao je svoju „kremu za brijanje s laganim i slatkim mirisom kože“.
Tipična kućna rutina muškarca sastojala bi se od tuširanja, češljanja kose, pranja zuba i korištenja malog seta za brijanje (britvice i remena, čupave četke i sapuna ili kreme za brijanje). Kasnije nakon Napoleonovih osvajanja i prosvjetitelja, ponovo je porasla kultura brade i odlasci u brijačnicu, no bilo je i dalje pojedinaca koji su željeli imati čisto lice i sami se brijati.
Kako prije nije postojao MNLY HAIR GROWTH hidratantna krema & aftershave, promovirao se Listerine (ne poput današnjeg za oralnu njegu) već antiseptik koji je služio muškarcima nakon brijanja za sprječavanje infekcija i smirenje kože. Postojao je i “cherry laurel lotion” koji je služio kao aftershave te je imao sastojke poput vode s višnjama i lovorom, destiliranu vodu, alkohol i glicerin. Ujedno, na tržištu se pojavljivalo sve više aftershavea od kojih su na kraju mnogi uzrokovali bolesti pa su na kraju bili odbačeni uz naznaku „otrov“. Srećom, uvelike smo napredovali od tada!
Srećom pa tada nismo živjeli: Brijanje u Viktorijansko doba
Brade su se kroz povijest koristile kao simbol muškosti, ali 1770-ih godina brade su gubile na popularnosti zbog pojave tzv. „sigurne britvice“, koja bi bezbolno i sigurno mogla počistiti lice.
Kroz godine stvarao se sve veći raspon proizvoda za brijanje, no i prve reklame muškaraca koji sami vode brigu o svojoj bradi, bez tipičnog - do tad - odlaska u brijačnicu jer zapravo sjesti u stolac medicinske osobe koja se bavi i brijanjem je tražilo mnogo hrabrosti zbog mogućih nezgoda koje su bile česte.
Interes za održavanje vlastite brade je bio sve veći, a rasla je i želja za novim izumima koji bi olakšali brijanje. Tako započinjemo priču o britvicama koje su se pojavljivale u rutinama muškaraca u Viktorijansko doba.
Nove britvice
1. Jean Jacques Perret – bio je prvi koji je potaknuo ideju sigurnog brijanja 1762. godine sa svojim izumom „rasoir à rabot“ tj. zrakoplovom za bradu te je takvog bio i izgleda. Britvica se sastojala od drvenog „rukava“ u kojem je bio sakriven obični metalni žilet te se zbog drvenog rukava mogao sakriti dio žileta tako da samo jedan tanki djelić ostane otkriven. Tako su se mogli sigurno obrijati i prevenirati „slučajno rezanje vašeg uha“.
2. William Samuel Henson of Somerset – ispunio je patent 1847. godine, pokazujući svoj novi izum za razdvojivu britvicu koja je bila sklopiva, imala žilet sa zubima i sigurnosnu ručku, te u svom ne sklopljenom obliku – nalikovala je na motiku. Od Hensonove ideje, sljedećih godina proizlazili su novi izumi koji su se vrtjeli oko njegove originalne ideje, uz naravno par promjena u obliku ili ručki.
3. Redovnikova britvica – 1874. godine ime proizlazi od redovnika koji su patentirali samu britvicu te je bila prva L oblika. Bila je jednostavnog dizajna jer se sastojala od samo jednog komada metala koji se oblikovao te je služila za „lagano i jače brijanje brade te uklanjanje dlaka ili kože sa životinja“. Očito multifunkcionalna, nazvana je još imenom „strugač svinja“.
4. Zvjezdani sigurni brijač – 1880. godine izumljen je brijač nalikom na motiku sa žiletom u obliku klina, s ugravirane dvije zvjezdice. Izum brače Kampfe bio je vrlo popularan te mnogo puta kopiran diljem svijeta.
U 18. stoljeću muškarci nisu uopće nosili brade te brijali su se svaki treći do četvrti dan. Brijanje samog sebe kao i danas tako i tada – zahtijevalo je nekakvu pjenu za brijanje. Charles Woodcock of London promovirao je svoju „kremu za brijanje s laganim i slatkim mirisom kože“.
Tipična kućna rutina muškarca sastojala bi se od tuširanja, češljanja kose, pranja zuba i korištenja malog seta za brijanje (britvice i remena, čupave četke i sapuna ili kreme za brijanje). Kasnije nakon Napoleonovih osvajanja i prosvjetitelja, ponovo je porasla kultura brade i odlasci u brijačnicu, no bilo je i dalje pojedinaca koji su željeli imati čisto lice i sami se brijati.
Kako prije nije postojao MNLY HAIR GROWTH hidratantna krema & aftershave, promovirao se Listerine (ne poput današnjeg za oralnu njegu) već antiseptik koji je služio muškarcima nakon brijanja za sprječavanje infekcija i smirenje kože. Postojao je i “cherry laurel lotion” koji je služio kao aftershave te je imao sastojke poput vode s višnjama i lovorom, destiliranu vodu, alkohol i glicerin. Ujedno, na tržištu se pojavljivalo sve više aftershavea od kojih su na kraju mnogi uzrokovali bolesti pa su na kraju bili odbačeni uz naznaku „otrov“. Srećom, uvelike smo napredovali od tada!